Narodne nošnje Božene Martinčević

U mojoj zgradi godinama živi modna kreatorica i vlasnica kultne splitske butige ''Nostalgija'' koji je svojedobno bio pravi muzej dalmatinskog folklora, gospođa koju cijeli grad zna kao tetu Boženu, Božena Martinčević. Danas smo dvije prijateljice i ja imale priliku nositi neke od njezinih kreacija za potrebe snimanja priloga o životu tete Božene u Etnografskom muzeju u Splitu. Teta Božena je 1999.godine uvrstena u Zlatnu knjigu istaknutih hrvatskih obrtnika, a time je uvrstena i medu 6% najvecih obrtnika u Hrvatskoj.

Ali kako je pocela cijela prica?
Majka tete Božene je teti Boženi kao najmladem i trinaestom djetetu rođenom na Bozic 1939.g ostavila u nasljedstvo rucnu singericu koju teta Bozena i danas cuva, prije kao relikviju u Nostalgiji, a sada doma. Stroj na kojem je kao curica naucila sivati i na kojem je sama sebi skrojila i sasila maturalnu haljinu. Teta Bozena se u pocetku bavila tapiserijama, no kasnije je otkrila strast prema folkloru odnosno kombinaciji elemenata starog i novog, clan je Udruge hrvatskih likovnih umjetnika primjenjene umjetnosti. Krecije su nastale iz zelje da se svaki uporabni a s vremenom odbaceni predment iz Dalmatinske zagore sacuva, obilazila je svaki zaseok od Drnisa do Imotskog, gdje su joj seljaci rado otvarali stare skrinje i pokazivali davno zatvorena potkrovlja...

Hrvatske narodne nosnje predstavljaju dio kulturne bastine hrvatskoga naroda s neobicno sirokim rasponom razlicitih nosnji. Nosnje i folklor su neodvojivo povezani s nacinom zivota i refektiraju drustvene i kulturne posebnosti pojedinih zemljopisnih podrucja i podneblja gdje zive Hrvati. Hrvatske nosnje mogu se podijeliti na jadranske, panonske i dinarske. Foklorna djelatnost je od izuzetne vaznosti za ocuvanje duhovne i tradicijske kulture, i ne rece se uzalud bolje da nestane selo nego obicaji, i to je vrlo vazno pogotovo danas kad smo usli u EU jer je vazno uci i ostati sa smijeskom odnosno nacionalnom osvjestenoscu i ocuvanom tradicijom.

by Brunhildica